Fungal Genomics za Foodtech Izvještaj o Tržištu 2025: Otključavanje Rasta Kroz Preciznu Fermentaciju i Rješenja za Proteine Sljedeće Generacije. Istražite Veličinu Tržišta, Ključne Igrače, Tehnološke Trendove i Strateške Prilike koje Oblikuju Industriju.

• Izvršni Sažetak & Pregled Tržišta
• Ključni Tehnološki Trendovi u Fungalnoj Genomici za Foodtech
• Konkurentski Pejzaž i Vodeći Inovatori
• Veličina Tržišta, Prognoze Rasta & CAGR Analiza (2025–2030)
• Analiza Regionalnog Tržišta: Sjedinjene Američke Države, Europa, APAC & RoW
• Izazovi, Rizici i Barijere Usvajanju
• Prilike & Strateške Preporuke za Sudionike
• Buduća Perspektiva: Emergentne Aplikacije i Investicijski Hotspotovi
• Izvori & Reference

Izvršni Sažetak & Pregled Tržišta

Fungalna genomika za foodtech predstavlja brzo razvijajuću presjek biotehnologije i prehrambene industrije, koristeći napredne genomske alate za otključenje potencijala gljiva u proizvodnji hrane, inovacijama sastojaka i održivosti. Do 2025. godine, globalno tržište za fungalnu genomiku u foodtech doživljava snažan rast, potaknuto rastućom potražnjom za alternativnim proteinima, održivim izvorima hrane i novim prehrambenim sastojcima. Gljive, uključujući kvasce i filamentne vrste, koriste se zbog svoje sposobnosti proizvodnje visoko vrijednih spojeva, poboljšanja sigurnosti hrane i omogućavanja procesa precizne fermentacije.

Tržište se karakterizira značajnim ulaganjima u istraživanje i razvoj, s vodećim foodtech kompanijama i start-upima koji koriste tehnologije sekvenciranja nove generacije, CRISPR razvoj genoma i sintetičku biologiju kako bi optimizirali sojeve gljiva za specifične primjene. Ove primjene variraju od proizvodnje mykoproteinskih mesnih alternativa do biosinteze poboljšivača okusa, enzima i funkcionalnih sastojaka. Usvajanje fungalne genomike također olakšava razvoj proizvoda sa čistim oznakama i smanjuje ovisnost o tradicionalnoj stočarskoj proizvodnji, usklađujući se s potrošačkim preferencijama za zdravlje, održivost i transparentnost.

Prema Grand View Research, globalno tržište biotehnologije hrane, koje uključuje primjene fungalne genomike, procijenjeno je na više od 25 milijardi USD u 2023. godini i projekcijom se očekuje rast od CAGR od 10-12% do 2030. godine. Segment usredotočen na fungalnu genomiku očekuje se da će premašiti šire tržište, potaknut napretkom u inženjeringu sojeva i skaliranju platformi precizne fermentacije. Značajni igrači u industriji, poput Mycorena, Quorn Foods i Nature’s Fynd, nalaze se na čelu, komercijalizirajući proteine i sastojke temeljene na gljivama za mainstream prehrambene primjene.

• Europa i Sjedinjene Američke Države vode regije u pogledu ulaganja i komercijalizacije, podržane povoljnim regulatornim okvirom i snažnom prihvaćenošću alternativnih proteina od strane potrošača.
• Azijsko-pacifička regija pojavljuje se kao tržište visokog rasta, potaknuto rastom populacije, urbanizacijom i sve većom sviješću o održivim prehrambenim rješenjima.
• Ključni izazovi uključuju procese regulatornog odobravanja, skalabilnost fermentacijskih tehnologija i edukaciju potrošača o sigurnosti i prednostima hrane dobivene od gljiva.

Ukratko, fungalna genomika spremna je igrati transformativnu ulogu u sektoru foodtech-a 2025. godine, nudeći inovativna rješenja za globalnu sigurnost hrane, održivost i nutritivne izazove dok privlači značajan interes industrije i investitora.

Ključni Tehnološki Trendovi u Fungalnoj Genomici za Foodtech

Fungalna genomika brzo transformira sektor foodtech-a, vođena napretkom u tehnologijama sekvenciranja, bioinformatici i sintetičkoj biologiji. U 2025. godini, nekoliko ključnih tehnoloških trendova oblikuje način na koji se gljive koriste za održivu proizvodnju hrane, nove sastojke i alternativne proteine.

• Sekvenciranje nove generacije (NGS) i integracija multi-omika: Trošak i brzina NGS dramatično su se poboljšali, omogućujući sveobuhvatno genomsko, transkriptomsko i metabolomsko profiliranje jestivih i industrijski relevantnih gljiva. Ovaj multi-omika pristup omogućuje foodtech kompanijama da identificiraju nove metaboličke puteve, optimiziraju odabir sojeva i poboljšaju nutritivni profil gljivnih proizvoda. Kompanije poput Illumina i Oxford Nanopore Technologies nalaze se na čelu pružanja platformi za sekvenciranje prilagođenih visoko propusnoj fungalnoj genomici.
• CRISPR i precizno uređivanje genoma: Usvajanje CRISPR-Cas sustava u filamentnim gljivama i kvascima ubrzava razvoj sojeva s poboljšanim prinosom, okusom i teksturom. Precizno uređivanje omogućuje uklanjanje neželjenih gena (kao što su oni odgovorni za nepoželjne okuse ili alergene) i umetanje biosintetskih puteva za nove spojeve. Start-upi i istraživačke grupe koriste ove alate za stvaranje vlasničkih sojeva gljiva za mesne analoge i funkcionalne sastojke (Nature Biotechnology).
• Optimizacija sojeva potpomognuta AI-om: Umjetna inteligencija i strojno učenje koriste se za analizu velikih genomski podataka, predviđanje funkcije gena i modeliranje metaboličkih mreža. Ovo ubrzava identifikaciju visokoprofitabilnih sojeva i dizajn procesa fermentacije. Kompanije poput Ginkgo Bioworks integriraju AI s fungalnom genomikom kako bi pojednostavile razvoj novih prehrambenih proizvoda.
• Inženjerstvo procesa fermentacije: Napredak u bioprocesnom inženjerstvu, potpomognut uvidima iz genomike, omogućuje skaliranje proizvodnje gljivične biomase i mykoproteina. Optimizacija fermentacijskih parametara vođenih genomikom smanjuje troškove i poboljšava dosljednost, podržavajući komercijalizaciju proizvoda poput mesnih alternativa temeljenih na miceliju (Good Food Institute).
• Otkrivanje funkcionalnih sastojaka: Genomsko rudarenje otkriva nove enzime, okuse i bioaktivne spojeve iz različitih vrsta gljiva. Ova otkrića potiču razvoj sastojaka s čistim oznakama, prirodnih konzervansa i dodataka koji poboljšavaju zdravlje za prehrambenu industriju (Mordor Intelligence).

Zajedno, ovi tehnološki trendovi postavljaju fungalnu genomiku kao kamen temeljac inovacija u foodtech-u, omogućavajući održivije, hranjivije i raznovrsnije prehrambene rješenja za 2025. godinu i dalje.

Konkurentski Pejzaž i Vodeći Inovatori

Konkurentski pejzaž fungalne genomike za foodtech u 2025. godini karakterizira dinamična mješavina etabliranih biotehnoloških tvrtki, velikih prehrambenih kompanija i agilnih start-upa koji koriste napredne genomske alate za otključavanje potencijala gljiva u prehrambenoj inovaciji. Sektor doživljava brzi rast, potaknut rastućom potražnjom potrošača za održivim proteinima, funkcionalnim sastojcima i novim okusima, kao i potrebom za otpornim sustavima proizvodnje hrane.

Ključni igrači u ovom prostoru uključuju Novozymes, koji je značajno ulagao u razvoj sojeva gljiva za proizvodnju enzima i alternativnih proteinskih aplikacija, i Mycorena, švedski start-up specijaliziran za mykoproteinsko temeljene prehrambene proizvode koristeći vlasničke platforme fungalne genomike. Quorn Foods, pionir u mykoproteinskim prehrambenim proizvodima, nastavlja inovirati optimizacijom sojeva Fusarium venenatum kroz genetski odabir i metaboličko inženjerstvo.

Emerging innovators kao što je Ecovative proširuju upotrebu fungalne genomike izvan hrane u pakiranje i materijale, dok se njihova podružnica MyForest Foods usredotočuje na razvoj mesnih alternativa iz cijelih komada od micelija, koristeći genomske uvide za poboljšanje teksture i nutritivnih profila. EniferBio u Finskoj komercijalizira PEKILO® mykoprotein, koristeći naprednu genomiku za poboljšanje prinosa i skalabilnosti.

Konkurentska prednost na ovom tržištu sve više se određuje vlasničkim genomske bazama podataka, mogućnostima visoko propusnog sekvenciranja i bioinformatičkim platformama koje omogućuju brzu obradu sojeva i otkrivanje funkcionalnih gena. Tvrtke formiraju strateška partnerstva s akademskim institucijama i pružateljima tehnologija kako bi ubrzale R&D. Na primjer, Ginkgo Bioworks surađuje s foodtech start-upima pružajući prilagođene usluge inženjeringa gljiva, dok Merck KGaA nudi genomske alate i reagensi prilagođeni za istraživanje gljiva.

• Aktivnost ulaganja je robusna, s rizičnim kapitalom koji teče u startupe fokusirane na preciznu fermentaciju i proizvodnju mykoproteina.
• Portfelji intelektualnog vlasništva oko inženjerskih sojeva gljiva i procesa fermentacije postaju ključni diferencijator.
• Regulatorna odobrenja i prihvaćenost potrošača ostaju kritične prepreke, ali vodeći inovatori proaktivno se angažiraju s regulatorima i pokreću pilot proizvode na odabranim tržištima.

Kako se područje zrelosti, očekuje se da će se konkurentski pejzaž konsolidirati oko onih s najjačim genetskim alatima, skalabilnim proizvodnim platformama i sposobnošću isporuke diferenciranih, održivih prehrambenih proizvoda u komercijalnim razmjerima.

Veličina Tržišta, Prognoze Rasta & CAGR Analiza (2025–2030)

Globalno tržište za fungalnu genomiku u foodtech-u je spremno za robusno širenje između 2025. i 2030. godine, potaknuto rastućom potražnjom za održivom proizvodnjom hrane, alternativnim proteinima i naprednim fermentacijskim tehnologijama. Prema projekcijama iz Grand View Research i MarketsandMarkets, šire tržište genomike očekuje se da će svjedočiti godišnjoj stopi rasta (CAGR) otprilike 15–18% tijekom ovog razdoblja, s segmentom fungalne genomike u foodtech-u koji bi trebao premašiti prosjek zbog svojih specijaliziranih aplikacija u prehrambenoj inovaciji.

U 2025. godini, tržište fungalne genomike za foodtech procijenjeno je na oko 350–400 milijuna USD, obuhvaćajući primjene kao što su poboljšanje sojeva, proizvodnja enzima, precizna fermentacija i razvoj novih prehrambenih sastojaka. Do 2030. godine, očekuje se da će veličina tržišta doseći od 800 milijuna do 1 milijarde USD, reflektirajući CAGR u rasponu od 16–18% tijekom predviđenog razdoblja. Ovaj rast potpomognut je brzim usvajanjem sekvenciranja nove generacije (NGS), CRISPR-genomskog uređivanja i bioinformatičkih platformi prilagođenih za gljive relevantne za proizvodnju hrane.

Ključni pokretači ovog tržišnog širenja uključuju:

• Rastuća ulaganja u alternativne izvore proteina, posebno mykoprotein i sastojke dobivene od gljiva, od strane velikih foodtech kompanija i rizičnih kapitalističkih firmi (Good Food Institute).
• Rastuće suradnje između pružatelja genomske tehnologije i proizvođača hrane za optimizaciju fermentacijskih procesa i poboljšanje prinosa proizvoda (SynBioBeta).
• Rastuća potražnja potrošača za proizvodima s čistim oznakama, održivima i funkcionalnima, što ubrzava usvajanje fungalne genomike za inovaciju sastojaka (Euromonitor International).

Regionalno, Sjedinjene Američke Države i Europa očekuju se da će dominirati na tržištu, čineći više od 60% globalnih prihoda do 2030. godine, zbog jakih R&D ekosustava i potpornih regulatornih okvira. Međutim, Azijsko-pacifička regija predviđena je da će pokazati najbrži CAGR, potaknut rastom foodtech start-upova i vladinim inicijativama u biotehnologiji (Frost & Sullivan).

Sve u svemu, tržište fungalne genomike za foodtech postavljeno je za dinamički rast, s tehnološkim napretkom i strateškim partnerstvom koje oblikuje njegovu putanju do 2030. godine.

Analiza Regionalnog Tržišta: Sjedinjene Američke Države, Europa, APAC & RoW

Globalno tržište fungalne genomike za foodtech doživljava dinamički rast, s regionalnim trendovima oblikovanim regulatornim okruženjima, ulaganjima u R&D i zrelošću ekosustava prehrambene inovacije. U 2025. godini, Sjedinjene Američke Države, Europa, Azijsko-pacifička regija (APAC) i ostatak svijeta (RoW) predstavljaju različite prilike i izazove za sudionike u fungalnoj genomici primijenjenoj u prehrambenoj tehnologiji.

Sjedinjene Američke Države ostaju predvodnici, potaknuti robusnim ulaganjima u biotehnologiju i jakom prisutnošću foodtech start-upova. Sjedinjene Američke Države osobito koriste naprednu genomsko infrastrukturu i potporne regulatorne okvire, potičući suradnju između akademske zajednice i industrije. Tvrtke poput Ginkgo Bioworks i MycoTechnology koriste fungalnu genomiku za razvoj novih sastojaka i alternativnih proteina, s regijom koja čini značajan udio u globalnim patentnim prijavama i priljevima rizičnog kapitala u 2025. godini. Progresivni stav Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) prema novim prehrambenim sastojcima dodatno ubrzava komercijalizaciju.

Europa se odlikuje snažnim fokusom na održivost i regulatornu rigoroznost. Strategija Europske Unije od polja do stola i smjernice Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) o novim prehrambenim proizvodima potaknule su ulaganja u fungalnu genomiku za proizvode s čistim oznakama i biljnim rješenjima. Zemlje poput Nizozemske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva dom su vodećih istraživačkih institucija i start-upova, poput Nutreco i Quorn Foods, koji integriraju fungalnu genomiku radi poboljšanja kvalitete proizvoda i praćenja. Međutim, strogi procesi odobravanja u regiji mogu produžiti vrijeme do ulaska novih proizvoda na tržište.

• APAC se pojavljuje kao regija visokog rasta, potaknuta rastućom potražnjom potrošača za alternativnim proteinima i funkcionalnom hranom. Kina, Japan i Singapur ulažu značajna sredstva u istraživanje i razvoj u foodtech-u, s vladinim inicijativama koje podržavaju start-upove i multinacionalne suradnje. Regulativna agilnost Singapura, koju ilustrira brza odobrenja novim prehrambenim proizvodima od strane Agencije za hranu Singapura (SFA), pozicionira ga kao regionalno središte za inovacije u fungalnoj genomici (Agencija za hranu Singapura).
• Ostatak svijeta (RoW) uključuje Latinsku Ameriku, Bliski Istok i Afriku, gdje je usvajanje u začetništvu, ali raste. Brazil i Izrael posebno su primjetni zbog svojih ulaganja u agri-biotehnologiju i prehrambenu inovaciju, s lokalnim igračima koji istražuju fungalnu genomiku za održivu proizvodnju hrane (Embrapa, Startup Nation Central).

Sve u svemu, dok Sjedinjene Američke Države i Europa vode u tehnologiji i regulatornim okvirima, brza usvajanja APAC-a i emerging inicijative RoW proširuju globalni doseg fungalne genomike u foodtech-u do 2025. godine.

Izazovi, Rizici i Barijere Usvajanju

Usvajanje fungalne genomike u foodtech susreće se s kompleksnim nizom izazova, rizika i barijera koje bi mogle ometati njenu široku integraciju do 2025. godine. Jedna od glavnih prepreka je regulatorna neizvjesnost oko genetski modificiranih organizama (GMO) i genome-urednici gljiva. Regulatorni okviri znatno se razlikuju između regija, pri čemu Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) održava stroge procese odobravanja, dok Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) ima fleksibilniji, pristup po pitanju slučaja. Ova nedostatka usklađenosti komplicira globalnu komercijalizaciju i povećava troškove usklađenosti za foodtech kompanije.

Problemi intelektualnog vlasništva (IP) također predstavljaju značajnu prepreku. Brzi tempo inovacija u fungalnoj genomici doveo je do zatrpanog patentnog okruženja, čineći analize slobode djelovanja skupima i dugotrajnima. Sporovi oko vlasničkih sojeva, tehnika uređivanja gena i bioinformatičkih alata mogu odgoditi lansiranje proizvoda i obeshrabriti ulaganja, kako je istaknuto u nedavnim pravnim slučajevima u sektoru biotehnologije (Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo).

Tehnički izazovi također postoje. Genomi gljiva često su složeni, s visokim razinama genetske redundantnosti i loše označenim regijama, što otežava precizno uređivanje i predikciju osobina. Skaliranje procesa fermentacije korištenjem novih sojeva gljiva ostaje usko grlo, s pitanjima poput kontaminacije, varijabilnosti prinosa i optimizacije procesa koja zahtijevaju značajna ulaganja u R&D (Nature Biotechnology).

Prihvaćenost potrošača još je jedan kritični rizik. Unatoč održivim i nutritivnim prednostima hrane dobivene od gljiva, javno mnijenje o GMO-ima i sintetičkoj biologiji ostaje mješovito. Dezinformacije i nedostatak transparentnosti mogu potaknuti skepticizam, posebno na tržištima sa snažnim pokretima za organsku ili prirodnu hranu. Tvrtke moraju ulagati u obrazovanje i transparentno označavanje kako bi izgradile povjerenje (Međunarodni institut za istraživanje hrane).

Na kraju, integracija opskrbnog lanca postavlja logističke barijere. Nabava, skaliranje i distribucija sastojaka na bazi gljiva zahtijeva novu infrastrukturu i partnerstva, posebno za startupe koji nemaju uspostavljene mreže. Potreba za hladnim lancem logistike, specijaliziranim bioreaktorima i sustavima kontrole kvalitete povećava operativnu složenost i troškove (McKinsey & Company).

Ukratko, iako fungalna genomika nosi transformativni potencijal za foodtech, prevladavanje ovih višestrukih izazova zahtijevat će koordinirane napore preko regulatornih, tehničkih, komercijalnih i društvenih domena.

Prilike & Strateške Preporuke za Sudionike

Presjek fungalne genomike i foodtech pruža dinamično područje prilika za sudionike 2025. godine. Kako globalna potražnja za održivim, hranjivim i novim prehrambenim proizvodima jača, iskorištavanje naprednih genetskih alata za iskorištavanje potencijala gljiva postaje strateška imperativ. Ključne prilike i preporuke za sudionike su prikazane u nastavku:

• Razvoj alternativnih proteina: Fungalna genomika omogućuje identifikaciju i optimizaciju visoko-proteinskih sojeva gljiva, poput mykoproteina koji proizvodi Quorn Foods i drugih filamentnih gljiva. Sudionici bi trebali ulagati u R&D partnerstva za ubrzavanje otkrivanja sojeva s superiornim nutritivnim profilima i karakteristikama fermentacije pogodnim za skaliranje.
• Inovacija funkcionalnih sastojaka: Genomski uvidi olakšavaju inženjering gljiva za proizvodnju bioaktivnih spojeva, okusa i teksturizatora. Foodtech kompanije mogu surađivati s genetskim firmama za razvoj vlasničkih sastojaka koji poboljšavaju diferencijaciju proizvoda i zdravstvene koristi, kao što se vidi u radu MycoTechnology.
• Platforme precizne fermentacije: Primjena CRISPR-a i drugih alata za uređivanje gena na genomima gljiva omogućuje prilagođenu proizvodnju enzima, vitamina i specijaliziranih lipida. Strateška ulaganja u infrastrukturu precizne fermentacije mogu postaviti sudionike na čelo brzo rastućeg tržišta alternativnih prehrambenih sastojaka, koje se predviđa da će doseći 36,3 milijarde USD do 2030. godine (Boston Consulting Group).
• Održivost i kružna ekonomija: Sposobnost gljiva da recikliraju poljoprivredni otpad u visoko vrijedne prehrambene proizvode usklađuje se s globalnim ciljevima održivosti. Sudionici bi trebali istražiti partnerstva s agri-prehrambenim opskrbnim lancima za implementaciju kružnih modela, smanjujući otpad i ugljične otiske (Ellen MacArthur Foundation).
• Regulatorno i angažiranje potrošača: Kako se regulatorni okviri za nove prehrambene proizvode razvijaju, proaktivan angažman s vlastima i transparentna komunikacija s potrošačima bit će ključni. Sudionici bi trebali sudjelovati u industrijskim konzorcijima i javnim inicijativama obrazovanja kako bi izgradili povjerenje i olakšali ulazak na tržište (FoodNavigator).

Ukratko, sudionici u fungalnoj genomici za foodtech trebali би dati prioritet zajedničkoj inovaciji, ulagati u skalabilne bioprocesne sustave i angažirati se s regulatornim i potrošačkim okruženjima. Ove strategije će odblokirati nove izvore prihoda i povećati usvajanje hrane na bazi gljiva na glavnim tržištima.

Buduća Perspektiva: Emergentne Aplikacije i Investicijski Hotspotovi

Buduća perspektiva za fungalnu genomiku u foodtech-u obilježena je brzim inovacijama, proširujućim aplikacijama i rastućim interesima za ulaganje kako se sektor razvija u ključnu podršku održivoj proizvodnji hrane. Do 2025. godine, konvergencija naprednih tehnologija sekvenciranja, sintetičke biologije i precizne fermentacije očekuje se da će otključati nove granice u korištenju gljiva za prehrambene sastojke, alternativne proteine i funkcionalnu hranu.

Emergentne aplikacije usredotočene su posebno na razvoj mykoproteinskih mesnih alternativa, novih poboljšivača okusa i teksture, te bioaktivnih spojeva za hranu koja potiče zdravlje. Kompanije poput Quorn Foods i Nature’s Fynd koriste fungalnu genomiku za optimizaciju sojeva za veći prinos, poboljšane nutritivne profile i prilagođene senzorne atribute. Sposobnost inženjeringa genoma gljiva s preciznošću također omogućuje proizvodnju specijaliziranih sastojaka, poput mliječnih proteina i masti, bez potrebe za stočarskom proizvodnjom, kako to pokazuju start-upove poput Perfect Day.

Investicijski hotspotovi pojavljuju se u regijama s robusnim biotehnološkim ekosustavima i potporama regulatornim okvirima. Sjedinjene Američke Države i Europa i dalje vode, s značajnim rizikom kapitala koji teče u kompanije fokusirane na proteine i sastojke dobivene iz fermentacije. Prema Good Food Institute, globalna ulaganja u proteine osnažene fermentacijom dosegnula su 1,7 milijardi USD u 2023. godini, s jakim uzlaznim trendom predviđenim do 2025. godine. Azijsko-pacifička regija također dobiva zamah, potaknuta rastućom potražnjom za održivim izvorima proteina i vladinim inovacijskim centrima.

Gledajući unaprijed, integracija umjetne inteligencije i strojnog učenja s fungalnom genomikom očekuje se da će ubrzati otkrivanje i optimizaciju sojeva, smanjujući vrijeme potrebnog za ulazak novih prehrambenih proizvoda na tržište. Osim toga, partnerstva između foodtech start-upova, etabliranih proizvođača hrane i istraživačkih institucija vjerojatno će proliferirati, potičući prijenos znanja i kapacitete za skaliranje. Regulatorna jasnoća oko odobrenja novih prehrambenih proizvoda, posebno u EU i SAD-u, dodatno će katalizirati napore komercijalizacije.

Ukratko, budućnost fungalne genomike u foodtech-u karakterizira dinamično područje znanstvenih proboja, prošireni portfelji proizvoda i robusna investicijska aktivnost. Kako raste potražnja potrošača za održivim, hranjivim i inovativnim hranama, fungalna genomika spremna je igrati transformativnu ulogu u oblikovanju sljedeće generacije prehrambenih sustava.

Izvori & Reference

• Grand View Research
• Mycorena
• Quorn Foods
• Illumina
• Nature Biotechnology
• Ginkgo Bioworks
• Mordor Intelligence
• Quorn Foods
• Ecovative
• MarketsandMarkets
• SynBioBeta
• Euromonitor International
• Frost & Sullivan
• Nutreco
• Embrapa
• Startup Nation Central
• Europska Agencija za sigurnost hrane
• Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo
• Međunarodni institut za istraživanje hrane
• McKinsey & Company
• Ellen MacArthur Foundation
• FoodNavigator
• Perfect Day